Hrvatski Otoci

 

Naziv – Hrvatska “zemlja tisuću otoka” opravdava 1246 jadranskih otoka, manjih otočića, grebena i hridi. U hrvatskom dijelu jadranske obale nalazi ih se 1185 od su 718 otoci. Među 718 otoka njih 66 je naseljeno. Najveći otok je otok Krk sa površinom od 405,7 km², nakon kojeg slijedi Cres s površinom od 405,2 km².

Najveći otoci u Hrvatskoj su:

Cres (405,78 km²)hrvotoci
Krk (405,2 km²)
Brač (394,57 km²)
Hvar (299,66 km²)
Pag (284,56 km²)
Korčula (276,03 km²)
Dugi otok (114,44 km²)
Mljet (100,41 km²)
Vis (90,84 km²)
Rab (90,26 km²)

Otok Cres

Otok Cres je svojom površinom od 405,78 km² najveći otok na jadranu, a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok. Dug je 66 km dok mu širina iznosi 12 km na najširem dijelu. Pruža se u pravcu sjever-jug. Sjevernim djelom zatvara
Kvarnerski zaljev, dok se na njegovoj zapadnoj i sjeverozapadnoj strani nalazi Istra a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Obala je razvedena. Na zapadnom i južnom dijelu obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama i tamo prevladava mediteranska klima, umjereno toplog kišnog tipa s toplim i suhim ljetima i kišovitim jesenima, dok su sjeverni i istočni dio prepuni strmih i surovih stijena i tamo prevladava submediteranska klima. Otok Cres ima nekoliko klimatskih i vegetacijskih zona, te se u samom središtu otoka nalazi slatkovodno Vransko jezero (kriptodepresija) koje je glavni izvor pitke vode za cijeli arhipelag.

Cres se danas ubraja u florom najbogatije otoke, od kojih velik broj čine reliktne i endemične biljke. Na sjevernom dijelu otoka rastu hrast i kesten, dok na središnjem i južnom dijelu dominira makija. Oko Vranskog jezera ističu seotokCres novozasađene borove šume. Po cijelom otoku rastu kadulja i druge ljekovite biljke. Otok je prekriven maslinicima, a na njegovom tlu uspijevaju i smokve. Na Cresu je jedno od posljednjih staništa bjeloglavih supova, vrlo rijetke ptice, pogotovo sjeverni dio otoka. Zanimljivo je istaknuti kako na Cresu nema zmija otrovnica. Cres je najrjeđe naseljen otok Jadrana i Mediterana, a stanovništvo se bavi ovčarstvom, maslinarstvom, preradom ljekovitog bilja, pčelarstvom, ribarstvom te u novije vrijeme i turizmom. Otok Cres povezan je trajektnim vezama. Iz mjesta Porozina trajekt vozi za Brestovu na istočnoj obali Istre, a iz mjesta Merga trajekt plovi put Valbiske na Krku. Cres je u mjestu Osor od otoka Lošinja odvojen vrlo uskim Osorskim kanalom. Preko kanala je okretni most, a cesta dalje vodi do grada Malog Lošinja. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.

Otok Krk

Otok Krk je, uz susjedni otok Cres, najveći otok na Jadranu (405,2 km²). Trokutastog je oblika, odnosno oblika nepravilnog četverokuta. Oko otoka je dvadesetak otočića, hridi i grebena. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, a administrativno sjedište otoka je grad Krk. Otok Krk pripada Kvarnerskoj skupini otočja smještenih na sjevernom Jadranu između poluotoka Istre na zapadu i Hrvatskog Primorja na istoku te je najsjeverniji otok na Mediteranu. Okružen je Vinodolskim kanalom s istočne, Riječkim zaljevom sa sjeverozapadne i Kvarnerićem sa jugozapadne strane. Obala otoka duga je 219,12 km i tvori brojne uvale, zaljeve, drage i prirodne luke (Peškera, Malinska, Lagdimor, Vela i Mala Luka, Kijac). U zapadnom području smješteni su Njivice, Malinska i Krk a u uvali Valbiska seotokKrk1 nalazi i trajektno pristanište. Krk je otok s najviše naseljenih mjesta, ima ih ukupno 68. Oko 1 km istočno od Omišlja na otoku se nalazi Zračna luka civilnog zrakoplovstva Rijeka koja je od Rijeke udaljena je oko 17 km zračnom linijom, odnosno oko 25 km cestom. Otok Krk nalazi se u pojasu umjerenog i blagog mediteranskog podneblja. Prosječna ljetna temperatura iznosi 23 °C, dok srednja temperatura mora u razdoblju lipanj-rujan 20 °C. Najučestaliji vjetrovi su bura, koja prevladava na dijelu središnjeg i sjevernog područja, jugo, koji prevladava na sjevernom i jugozapadnom dijelu otoka, i maestral. Na otoku u srpnju ima vrlo malo kiše, a vrlo male količine padnu u lipnju, kolovozu i rujnu. Najviše kiše padne u studenome. Otok Krk ubraja se i u najsunčanije dijelove Europe sa oko 2500 sunčanih sati u godini. Raznolikost reljefa i povoljni klimatski uvjeti pridonijeli su razvitku različitih biljnih vrsta. U središnjem i zapadnom djelu prevladavaju šume, te mediteransko voće i povrće, vinogradi i maslinici. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjar i pašnjaci. Posebnost krčkog krajolika su terasasti suhozidi (gromače) i pastirski mrgari sačuvani na krševitim zaravnima iznad bašćanske doline. Reljef je krški, sa zanimljivim špiljama i pećinama, dolcima i škrapama. Središnjim djelom otoka pružaju se plodna polja. Obala je razvedena, s brojnim zaljevima, uvalama i šljunčanim plažama. Obala otoka Krka u Riječkom zaljevu je niska i pristupačna, u Kvarneriću je djelomično niska i razvedena, s brojnim uvalama među kojima je najveća Puntarska draga.

U sredini otoka su dva jezera; Jezero kraj Njivica i Ponikve, između Malinske i Krka. Jezera su nastala taloženjem aluvijalnih bujičnih nanosa koji su stvorili nepropusnu, ilovu koru što je omogućilo neprotjecanje odnosno sakupljanje vode. Oba jezera služe za vodoopskrbu otoka, ali s obzirom da je voda iz njih slabe kvalitete za piće i da u ljetnim mjesecima često dolazi do pomanjkanja vode u novije vrijeme pristupilo se spajanju sa vodoopskrbnombascanskaploca mrežom Grada Rijeke, koja ima ogromne kapacitete i izvrsnu kvalitetu vode. Na otoku Krku osnova je 1969. godine prvi ornitološki rezervat za bjeloglave supove u svijetu. Otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale otoka Krka, dijelovi su na kojima obitavaju bjeloglavi supovi. Znamenitosti Otoka Krka su; Bašćanska ploča u Jurandvoru koja je napravljena 1100. godine i jedini je cjeloviti spomenik, crkva svete Lucije u Jurandvoru u kojoj je pronađena znamenita Bašćanska ploča, krčka katedrala posvećena je uznesenja blažene Djevice Marije i Krčki most kojim je od 19. srpnja 1980. otok Krk povezan s kopnom. Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice iz oko 1100. godine. Pronađena je 15. rujna 1851. u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške zahvaljujući baščanskom kleriku Petru Dorčiću. Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom samostanu. Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a u crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru nalazi se njena kopija.

Otok Brač

Otok Brač smješten je ispred Splita i svojom je površinom od 394,57 km² najveći srednjodalmatinski otok i treći najveći otok na Jadranu. Dug je oko 40 km, a širok 12 km. Od kopna je Bračkim kanalom (najveće dubine 78 m) udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom (dubine 91 m). Klimu otoka uvjetuje njegov položaj, a odlikuje se svim karakteristikama mediteranske klime odnosno toplim i sušnim ljetima te kratkim i blagim zimama. Brač je kao Cres jedan od najsunčanijih otoka na jadranskom području s oko 2700 sunčanih sati godišnje. Prosječna ljetna temperatura iznosiotokbrac1 25 °C dok je zimska temperatura oko 9 °C. Na Braču su uz kamenarstvo oduvijek bili najzastupljeniji stočarstvo, uzgoj vinove loze i maslinarstvo. Brački kamen je u svijetu postao slavan zbog svoje kvalitete. Tradicionalno iskorištavanje bračkog kamena (mramora) provodi se suvremenom tehnologijom. Dok se pedesetih godina proizvodilo oko 5000 m³ kamenih blokova, proizvodnja se popela na 17000 m³ blokova i preko 300 000 m² piljenih kamenih ploča. Brač je nadaleko poznat po svojoj plaži Zlatni rat u Bolu, koja je uvrštena na popis deset najljepših svjetskih plaža. Trokutastog je oblika s vrhom ispupčenim u more koje ga zaokreće ovisno o smjeru morskih struja. Zbog povoljnih vjetrova, bolska plaža je omiljena među ljubiteljima jedrenja na dasci.

Otok Hvar

Otok Hvar pripada grupi srednje-dalmatinskih otoka. Smješten je na sredini hrvatske obale Jadrana i ubraja se u deset najljepših otoka na svijetu. Dug je oko 72 km, a širina u najširem dijelu iznosi 10,5 km. Ukupna duljina obale iznosi 254,2 km dok mu je površina 299,66 km². Najviši vrh je sv. Nikola, visine 628 m. Umjerena mediteranska klima s blagim i kišovitim zimama, te toplim i sunčanim ljetima pogodovala je bujnoj vegetaciji koja život na otoku čine ugodnim. Zapadni dio otoka je izrazito sušniji, što Hvar svrstava među krajeve sa najmanje padalina uotokhvar Hrvatskoj, odnosno ima čak 2764 sunčanih sati godišnje. Čisto more obiluje ribom, a osunčane otočke padine idealne su za uzgoj vinove loze, maslina, smokava i drugih mediteranskih kultura. Otok Hvar je svojom površinom uglavnom prekriven borovom šumom što čini izuzetno ugodnu klimu. Otok ima vrlo razgranatu mrežu prometnica. Gradovi Jelsa, Starigrad i Hvar spojeni su modernom cestom s tunelom, dok ostali dio otoka, od Sućurja do Hvara, povezuje mreža uskih i loših cesta. Trajektne veze s kopnom vrlo su redovite i pristaju u Starom gradu i Sućurju, dok brzi putnički brodovi povezuju Jelsu i Hvar sa Splitom. U Starigardskom polju nalazi se mali aerodrom sa travnatom stazom.

Otok Pag

Otok Pag dugačak je preko 60 km i vrlo uzak širine od 2 do 9,5 km. Površina mu iznosi 284,56 km², dok mu dužina obale iznosi 302,47 km, što Pag ubraja u najrazvedenije otoke u Hrvatskoj. Pag je jedini hrvatski otok podijeljen između dvije županije. Sjeverni dio otoka nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, dok se južni dio nalazi u Zadarskoj županiji. Na otok se, s južne strane, može stići Paškim mostom dužine 340 m, iz pravca Zadra, odnosno Posedarja, ili trajektom u Žigljen na sjeveru otoka iz luke Prizna. Mnoštvo malih i velikih uvala blago se spuštaju prema moru saotokpag pješčanim plažama. Uočljive su velike razlike između istočnog i zapadnog dijela otoka. Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, kamenit pejzaž s tek pokojom vrstom aromatičnog bilja kojeg pasu ovce, stvara jedinstveni dojam. Otok smješten pod Velebitom s kojeg tokom cijele godine pušu jake bure (pogotovo zimi), gotovo je cijelji prekriven posolicom. Istočni dio otoka, koji je okrenut prema kopnu, je zbog jakih udara bure i jake posolice sasvim gol, nerazveden, strm, visok, te ukrašen mnoštvom grebena, dok je zapadni dio otoka znatno niži, zeleniji i pitomiji. Posebnost i zanimljivost otoka Paga su izvori pitke vode i brojne vrulje u moru. Voda na otok stiže s Velebitskih padina ispod morskog dna. Tri su slatkovodna močvarna jezera na otoku: Veliko blato, Malo blato i Kolansko blato.

Pag je poznat kao grad čipke, sira, janjetine i soli. Polovicom 15. stoljeća u gradu Pagu zabilježena je izrada paške čipke za potrebe ženskog i crkvenog ruha i ona je i danas jedinstveni rad vrijednih i vještih ruku žena iz grada Paga. 1906 godine osnovana je čipkarska škola koja je trajala sve do 1945. godine i tako se glas o ljepoti paške čipke pročuo nadaleko. Danas se paška čipka može vidjeti na paškim ulicama gdje ih paške čipkarice i stvaraju. Sol je, uz čipku, drugo bijelo zlato Paga. Paške solane, koje se spominju već u 10. stoljeću, spadaju u najstarije na istočnoj jadranskojpaskisir1 obali. Tradicionalan način proizvodnje soli prirodnim isparavanjem napušten je, dok je danas „Solana Pag” sa svojim solinama i bazenima od ilovače, te tvorničkim pogonom, prostorno najveći proizvodni pogon u Hrvatskoj. Uz čipku i sol, sir je najpoznatiji gastronomski brend otoka Paga. Sir se izrađuje isključivo iz mlijeka autohtone paške ovce. Zbog bure sa Velebita, raslinje na otoku vrlo je osoljeno, te je zbog toga mlijeko i meso paška ovce, koja jede posoljeno bilje i ljekovite trave, specifičnog okusa i mirisa. Paški sir koji je stariji od pet mjeseci ima veoma karakterističan i pikantan okus, svojstven miris,te blagu zrnatu strukturu koja se topi u ustima. Ovaj proizvod predstavlja Pag i Hrvatsku na svim sajmovima Europske unije, te je nositelj licence „Izvorno Hrvatsko”.

Otok Korčula

Otok Korčula ima površinu od 276,03 km². Dug je 46,8 km, prosječne širine 5,3 do 7,8 km. Otočna obala duga je 182 km, a obala obližnjih otočića daljnjih 54 km. Klima je blaga mediteranska sa prosječnom temperaturom u srpnju od 26,9 °C. Od poluotoka Pelješca dijeli ga Pelješki kanal, a među njima je najmanja udaljenost 1270 m. Otok je trajektima povezan s Orebićem na poluotoku Pelješcu, te Ublima na otoku Lastovu a ljeti i s Drvenikom blizu Makarske. Trajekti drže vezu i sa Dubrovnikom, Splitom i Rijekom, a ljeti postoji povezanost i sa Italijom. Na otoku Korčuli razvijeno je poljodjelstvo, ribolov, brodogradnja i turizam. Na Korčuli se moguotokkorcula pronaći bezbrojne prekrasne plaže i uvale, luksuzni hoteli i kuće za odmor, stoljetni maslinici i vinogradi, prastari ljetnikovci i drevna netaknuta otočna mjesta. Otok Korčula dobro je razveden nizom zaljeva i uvala. Sjeverna obala razmjerno je niska, lako je pristupačna te ima nekoliko prirodnih, od južnog i istočnog vjetra, zaštićenih luka: Korčula, Banja, Račišće, Vrbovica, Babina, Prigradica. Južna obala je razvedenija od sjeverne, ali je mjestimice strma. Stijene na nekim mjestima dosežu visinu i do 30 m nad morem. Južna obala također ima dosta sidrišta i uvala zaklonjenih od sjevernog vjetra, ali izlozenih južnom: Zavalatica, Rasohatica, Orlanduša, Pavja luka, Pupnatska luka, Prižba, Grščica i dr., a Brna je zaklonjena i od juga. Najveća, odnosno najbolje zaštićena uvala je Vela Luka na krajnjem zapadnom dijelu otoka.

Dugi Otok

Dugi Otok pripada skupini sjevernodalmatinskih otoka. Površinom od 114,44 km² te ukupnom duljinom od 44,5 km i širinom od 4,6 km. Dugi otok čini vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Između niza vapnenačkih bila, prostiru se krška polja te mnogobrojne spilje. Južni dio otoka čini kamenjar, dok su srednji i zapadni dijelovi obrasli šikarom, a mjestimice ima i šume. Zapadna obala vrlo je strma, dok su ostale obale ispunjene nizom uvala sa pješčanim žalima. Gospodarstvo na Dugom otoku činedugiotoksali1 uglavnom poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i turizam. Dugi otok vrlo je dobro povezan sa Zadrom i ima nekoliko domaćih dnevnih trajektnih i brodskih veza. Veće luke su trajektna u Brbinju i Zaglavu, te Sali i Božava. U Salima postoji i sanitatrni kompleks uključen u cijenu veza. U Velom Ratu nalazi se marina Baotić sa pripadajućim sadržajima kao što su recepcija i sanitarne prostorije. Najpoznatije dugootočke uvale su Telašćica i Čuna, koju uski kanal spaja s zaljevom Pantera. Plaža Sakarun, poznata kao najljepša plaža na Dugom otoku, sigurna je luka za nautičare. Sva naselja povezana su otočnom cestom kojom prometuje i lokalna autobusna linija. Otok ima mnogo prirodnih ljepota, a posebno se ističe Park prirode Telašćica na južnom djelu otoka. U neposrednoj je blizini i Nacionalni park Kornati. Park prirode Telašćica nalazi se na jugoistočnom dijelu Dugog otoka, a s okolnim akvatorijem te 13 otoka, otočića i hridi čini čudesan sklad prirode na 70.5 km2.

Otok Mljet

Otok Mljet je najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka te je jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka. Proteže se između 17°19´19” i 17°45´16” istočne zemljopisne dužine i 42°41´12˝ i 42°48´23˝. Površina mu iznosi 100,41 km². Dužina mu iznosi 37 kilometara i izduženog je oblika, dok mu je širina samo 3 kilometra. Proteže se u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Od poluotoka Pelješca dijeli ga Mljetski kanal širine 8 km. Najkraća morska veza Mljeta s kopnom je prema Pelješcu i iznosi 5 NM. Odlikuje se sredozemnim podnebljem, suhim ljetima i blagim zimama s približno čak 2500 sunčanih sati na godinu. Smatra se najšumovitijim otokom na Jadranu. Više od 70% površine pokriveno je šumama, a unutar nacionalnog parka pokrivenost prelazi i 90%, zbog toga i ima nadimak „Najzeleniji otok Hrvatske“. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.

Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Gospodarstvosobraotokmljet na otoku Mljetu uglavnom čine; maslinarstvo, vinogradarstvo, ribolov, turizam i ugostiteljstvo. Kristalno čisto more, otočići, prekrasna priroda, jezera, te bogato kulturno nasljeđe čine otok Mljet uistinu otokom za ljetovanje. Nacionalni park na Mljetu najstariji je morski park na cijelom Mediteranu. Proteže se na sjeverozapadnoj trećini otoka .To je područje proglašeno nacionalnim parkom u studenom 1960., a morski dio pridodan je 1997. godine. Zbog malog broja stanovnika i svog izduženog i uskog izgleda, Mljet nema razgranatu mrežu cesta. Mljet je, s druge strane, jako dobro povezan s kopnom. Postoje svakodnevne linije iz Sobre za Dubrovnik i za Prapratno na Pelješcu. U ljetnim mjesecima, Mljet je, preko luke Sobre trajektno i brzobrodski povezan s Pelješcem, Dubrovnikom, Šipanom, Korčulom, Splitom i Barijem u Italiji, dok je preko luke u Polačama povezan s Dubrovnikom, Korčulom i Lastovom.

Otok Vis

Otok Vis istureni je otok na hrvatskom Jadranu te je od kopna udaljen 45 km. Površina otoka iznosi 90,8viskomiza4 km2 dok mu je ukupna duljina obale 77 km. Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci i otočići. Prometno je povezan komercijalnom linijom iz Splita dva do četri puta dnevno, a ljeti je povezan i sa Anconom u Italiji. Od talijanske je obale udaljen oko 60 milja. Klima na otoku je sredozemna. Pošto je otok dosta udaljen od ostalih otoka i kontinentalnog kopna, izložen je jačem vjetru nego susjedni otoci. Na Visu je razvijeno ribarstvo, dok su sela u unutrašnjosti otoka više orijentirani na vinogradarstvo. Na otoku Visu nalaze se mnoštvo špilja od kojih su najpoznatije; Modra špilja na otoku Biševu, Zelena špilja na Ravniku i Kraljičina špilja na Visu. Svakako valja spomenuti i jedinstvenu i predivnu uvalu Stiniva. Prekrasna očuvana priroda, ekološka poljoprivreda i očuvana tradicionalna arhitektura čine otok Vis jedinstvenim.

Otok Rab

Otok Rab sa susjednim otocima čini rapsku otočnu skupinu koja se nalazi na izuzetno povoljnom turističkom i prometnom položaju. Površina otoka Raba pokriva 90,26 km² dok mu najveća zračna dužina iznosi 22 km. Zbog svog nepravilnog oblika, širina otoka je različita, odnosno njegov najuži dio iznosi 3 km, dok najširi iznosi 10 km. Klima na otoku Rabu je prijelazna, odnosno nalaotorabzi se između sredozemne i kontinentalne klime. Bura i Jugo glavni su vjetrovi koji pušu na Jadranu i na otoku Rabu i oni prevladavaju u razdoblju od rujna do svibnja, dok ljeti prevladava Maestral. Uz bogatstvo zelenila i raslinja, na Rabu možemo susresti i raznolik životinjski svijet, kako na kopnu, tako i u moru. Gospodarstvo na Rabu se uglavnom svodi na poljoprivredu, ribarstvo i turizam. Razvojem turizma, smanjio se udio poljoprivrednog stanovništva, a povećao udio aktivnog stanovništva u tercijarnim djelatnostima. Nove mogućnosti zapošljavanja u tercijarnim djelatnostima zadržale su ljude na otoku te mu zbog toga ne opada broj stanovnika. Obala otoka Raba nije podjednako razvedena, odnosno najslabije je razvedena sjeveroistočna obala. Poluotok Lopar ima brojne plitke pješčane plaže u mnogobrojnim uvalama. Na otoku se osim loparske nalaze i dvije veće uvale i to Supetarska i Kamporska.